Hoćemo li u skoroj budućnosti brže putovati brzim vlakovima poput hyperloopa nego putničkim zrakoplovima? Ne, ako pitate američki startup Boom Technology: ta tvrtka iz Colorada želi vratiti supersonične zrakoplove u putnički prijevoz. Prije 13 godina umirovljena je flota Concordea koji je propao zbog visokih troškova i zaredalih katastrofalnih nesreća.

Boom Technology je ovog tjedna predstavio svoj prototip zrakoplov XB-1 za kojeg se nadaju da je početak obnove doba supersoničnih putničkih letova.

Dizajnom XB-1 više podsjeća na lovac dvosjed ili na cool napadački avion pobunjenika iz Star Warsa. No, veća putnička verzija zrakoplova planirana je za drugu fazu proizvodnje.

Kompanija Boom Technology objavila je da je XB-1 prvi svjetski nezavisni supersonični zrakoplov. Kao i najbrži putnički zrakoplov na svijetu. Planiraju povezati New York i London sa samo tri sata i 15 minuta, gotovo triput brže od današnjih putničkih zrakoplova.

Zrakoplov još nije finiširan, a prvi let planiran je krajem sljedeće godine. Letjet će brzinom od 2,2 Macha, odnosno 2,2 puta brže od brzine zvuka. (Concorde je postizao okruglo dva Macha.)

Ovaj impresivni projekt već je privukao bogate investitore, poput osnivača Virgina Richarda Bransona, koji je već naručio prvih 10 Boom zrakoplova. Svaki bi stajao oko 200 milijuna dolara. „Uvijek sam bio strastven u vezi inovacija zrakoplovne i svemirske tehnologije i razvoja brzih komercijalnih letova“, izjavio je Branson.

Njegov Virgin Galactic se udružio s američkim startupom i pružat će inženjersku i proizvodnu podršku, kao i iskustvo i stručnu pomoć u probnim letovima.

Boom

Putnička verzija Boomovog supersoničnog zrakoplova planirana je za sljedeće desetljeće. Imala bi kapacitet za 45 do 55 putnika, a svatko od njih bi imao veću komociju nego što je to moguće u današnjim zrakoplovima. Cijena za povratni let New York – London bila bi oko 5.000 američkih dolara – otprilike koliko i danas košta najskuplja karta za prvu klasu.

Cijene za letove u Concordeu koštale su – kada se uračuna inflacija – otprilike četiri puta više. Zbog napretka tehnologije, i „novih“ materijala kao što su ugljična vlakna, danas je daleko jeftinije napraviti nadzvučni zrakoplov, pa i cijene karata mogu biti niže.

Pored rute New York – London, kojom je vozio i Concorde, spominju se još dvije inicijalne rute: San Francisco – Tokyo i Los Angeles – Sydney. Nije slučajnost da sve one vode preko oceana, i dotiču kopno tek na polazištima i odredištima: putnički zrakoplovi ne smiju letjeti iznad kopna, jer njihova buka i probijanje zvučnoga zida smeta nama na zemlji.

Inače, NASA i poznata tvrtka Lockheed Martin također rade na razvoju putničkog supersoničnog zrakoplova. Oni se trenutno fokusiraju na smanjenje buke koju stvaraju supersonični letovi, što je bila boljka i Concordea.

Boom

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.