Norveška ima stanovnika koliko i Hrvatska, ali je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu – dakako, ne toliko zbog prirodnih bogatstava koliko zbog načina razmišljanja. Danas je pružila još jedan primjer toga: u gradu Bodø, u najsjevernijoj regiji te hladne zemlje, jutros je ceremonijalno isključen UKV radio – uveden još pedesetih godina prošlog stoljeća. Preko njega najčešće slušamo radio – barem mi u Hrvatskoj.

Norveška ga je međutim jutros svečano ugasila, a pritom su se lokalni političari pozvali na podatak da će prijelaz na novi sustav (u sklopu kojeg će se stari sustav ugasiti prije kraja godine) donijeti uštedu od oko 200 milijuna kruna (norveška kruna je otprilike jednako jaka kao hrvatska kuna).

UKV radio je jutros uz pratnju orkestra ceremonijalno isključila Bertih Pauline Olderskog, omiljena djelatnica lokalne knjižnice koja se proteklih 70 godina svako jutro budila uz UKV radio

„Klasični“ UKV radio zamijenit će DAB (Digital Audio Broadcasting), audio-rođak digitalne televizije (DVB-T). DAB dosad nigdje u svijetu nije zaživio kao popularna zamjena za UKV – ponajviše stoga što su DAB uređaji relativno skupi u odnosu na „klasične“ radioprijemnike; kakvu-takvu popularnost dosegao je jedino u Velikoj Britaniji, gdje je slušanje glazbe (i drugog programa) na radiju i inače popularnija aktivnost nego drugdje.

U Hrvatskoj je DAB doslovce mrtvo slovo na papiru: neko su se vrijeme preko njega emitirali (neki, ne svi) programi Hrvatskog radija – ali eksperimentalno, a ne službeno – a za vrijeme obaveznog prijelaza na digitalnu TV, radio je – potpuno zanemaren.

Digitalni DAB radio pruža više prednosti u odnosu na analogni UKV – za početak, bolju kvalitetu zvuka (koja je itekako čujna; klasični radio može u najboljem slučaju zvučati kao loše kodiran MP3 – a to najčešće i jest, s tim da su mu visoke frekvencije dodatno potkresane, da bi kako-tako slušljivo zvučao na najjeftinijim uređajima.) Zatim, preko DAB-a se mogu emitirati doslovce stotine radiostanica u jednom „snopu“ (to je dodatna prednost u Norveškoj, gdje malo ljudi živi raspršeno na velikom području).

U sklopu propagandnih napora državne vlasti, digitalni radio je propagiran i ovim autobusom koji je obilazio zabačena ruralna područja – uzalud, jer na slabo naseljenom sjeveru otpor novostima je još veći

Ukratko, državi se isplati uvesti DAB, jer frekvencije koje „troši“ UKV može doslovce prodati – mobilnim operaterima, primjerice – i tako zaraditi. Nasuprot tome, običnim građanima uvođenje nove tehnologije predstavlja ne samo gnjavažu (valja se naviknuti na novu tehnologiju i njene nove mogućnosti) nego i priličan trošak. Običan radio imamo svi, barem po jedan u autu i u stanu, a novi lako možemo kupiti i za manje od stotinjak kuna. DAB radio pak košta nekoliko puta više – a izbor je, blago rečeno, mizeran.

Stoga, samo 17 posto Norvežana podržava prijelaz na DAB, a čak 66 posto mu se protivi, pokazalo je istraživanje provedeno prošlog mjeseca.

Oko dva milijuna auta opremljeni su klasičnim analognim radioprijemnicima koji se sad moraju zamijeniti novim digitalnim – a isto vrijedi i za kućne radioprijemnike kojih u Norveškoj ima barem 15 milijuna.

Norveška vlast nije ponudila snižene cijene nove digitalne opreme: umjesto toga istaknula je da postoje jeftini DAB “dodaci” poput ove nepraktične digitalne “naljepnice” za klasični autoradio

Kako će završiti to neslaganje države i njenih građana, koje mnoge druge države napeto prate? (Sličan potez Švicarska je najavila za 2020., a nekoliko regija u nama susjednoj sjevernoj Italiji gase analogni radio još ove godine.) Mi u digitalno.hr ne bojimo se iznositi prognoze, a naša glasi: završit će loše po DAB. Nove digitalne radiouređaje priuštit će si malobrojna elita – oni koji ne gledaju na troškove, te one koji iz profesionalnih razgovora prate državni radio – a velika većina običnih građana prepustit će zaboravu i DAB i UKV; radio će slušati preko interneta, gdje košta malo ili ništa, a izbor je veći i bogatiji.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.