Povodom Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti danas je u Zagrebu predstavljeno redovno godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka o stanju sigurnosti na internetu.

Anketa je provedena na uzorku od tisuću ljudi iz cijele Hrvatske, s namjerom da se utvrdi koliko su građani svjesni potrebe sigurnosne zaštite na internetu, s posebnom naglaskom na preuzimanje internetskih sadržaja na mobitelu.

Pokazalo se da 59% ispitanika svoje zaporke mijenja jednom godišnje ili rjeđe, a 34% samo kada zaborave staru zaporku. Uz to, znatno je pao broj ljudi koji ih redovito mijenjaju – sa 16% u svibnju 2016. na samo sedam posto u rujnu ove godine!

Kad je u pitanju čuvanje zaporki kojima pristupaju uslugama mobilnog bankarstva, 52% sudionika ankete tvrdi da te podatke znaju samo oni i da ih nemaju nigdje pohranjene, a 29% ih o tome ne razmišlja. U odgovoru na ovo pitanje pokazale su se statistički značajne razlike prema dobi: mlađi (pripadnici generacije Z, rođeni od sredine devedesetih) ih bolje čuvaju od starijih (tkz. baby boomeri, rođeni do 1964.) koji svoje zaporke zapisuju na više mjesta.

Više od polovice ispitanih (56%) smatra da nisu ugroženi na internetu – što je rast od sedam posto u odnosu na prošlu godinu – dok ih čak 40% uopće ne razmišlja o tome. Četiri posto anketiranih kaže da su redovita meta hakera.

U slučajevima kada se susretnu s porukom (e-pošta, SMS) nepoznatog pošiljatelja, koja ih navodi na primamljivu ponudu i nosi u sebi link prema nekom mrežnom odredištu – 93 posto ljudi će takvu poruku ignorirati i odmah obrisati, a preostalih sedam posto će riskirati i na neki način nastaviti baviti se tom porukom.

Što se tiče besplatnog, nezaštićenog, bežičnog pristupa internetu (Wi-Fi) – 37% ljudi ga koristi kad god može, 31% ih se Wi-Fi mrežama koristi povremeno, a 32% ih uopće ne koristi besplatni bežični pristup internetu.

Oni koji koriste Wi-Fi, koriste ga uglavnom kao metodu štednje – smanjenja troška prijenosa podataka na mobilnoj mreži koju koriste. Na tim mrežama rade ono što i inače rade kad su na internetu: čitaju vijesti, komuniciraju e-mailom i druže se na društvenim mrežama. Dobra vijest je da među onima koji Wi-Fi koriste bilo često ili samo povremeno, ima samo tri posto onih koji putem tih nezaštićenih otvorenih veza pristupaju mobilnom bankarstvu. (Istraživanje je provedeno prije nego što je objavljen KRACK problem sigurnosti WiFi mreža.)

I ovaj dio istraživanje pokazao je znatne razlike prema dobi ispitanika: među onima koji otvorene Wi-Fi mreže koriste kad god mogu najveći je udio (60%) ljudi iz tkz. Generacije Z. Nasuprot njima, udio onih koji otvorene Wi-Fi mreže koriste samo ponekad ili vrlo rijetko najveći je (37%) u skupini tkz. Generacije X (rođeni od sredine šezdesetih do početka osamdesetih).

Sudionici istraživanja, iako među njima ima još uvijek previše ležernih, pokazali su dosta opreza pri surfanju – pregledavanju sadržaja koji ih zanimaju na internetu. Njih 55% ne otvara internetske stranice za koje nisu sigurni da su autentične. Međutim, čak 34% sudionika ankete uopće nije razmišljalo o pouzdanosti mrežnih odredišta koja posjećuju. Većini je najvažnije da su sadržaji koji ih zanimaju lako i jednostavno dostupni putem mobitela.

Što se tiče preuzimanja aplikacija, 56% ispitanika preuzima aplikacije samo putem trgovina koje ponudi mobitel, no njih 34% uopće ne preuzima nikakve aplikacije na mobitele. Aplikacije najviše preuzimaju pripadnici Generacije Z (69%) a udio onih koji uopće ne preuzimaju aplikacije, najveći je u dobnoj skupini generacije baby boomers (65%) te se smanjuje u mlađim skupinama. Udio onih koji preuzimaju aplikacije s alternativnih izvora podjednak je i vrlo malen u svim dobnim skupinama.

Mobitel postaje sve traženija platforma i u bankarstvu; u Hrvatskoj bilježimo oko 600.000 tisuća korisnika mobilnog bankarstva, istaknuo je na današnjoj tiskovnoj konferenciji direktor HUB-a Zdenko Adrović. Ta je brojka još uvijek upola manja od 1,17 milijuna korisnika e-bankarstva ali broj korisnika joj raste za 13,8% godišnje, a količina i vrijednost transakcija za čak 60%.

Komentirajući trenutnu izloženost Hrvatske prema prijetnjama i kibernetičkim napadima, Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a je istaknuo: „U ovoj godini nisu zabilježeni značajniji napadi na banke u Hrvatskoj, niti na korisnike usluga internet ili mobilnog bankarstva. No, uz standardni pokušaj prijevare phishing porukama, ove godine smo zabilježili povećan broj specifičnih prijevara usmjerenih na tvrtke. Riječ je o prijevarama putem lažnih poslovnih poruka u kojima se kriminalci lažno predstavljaju kao zaposlenici tvrtki prodavatelja uključeni u kupoprodajni proces i onda navode tvrtke da novac uplaćuju na drugi, novi IBAN prodavatelja, ponekad i u drugoj banci. Obrana od ove vrste napada relativno je jednostavna. Ukoliko neposredno prije završetka kupoprodajnog procesa dođe do promjene IBAN-a ili odredišne banke prodavatelja, tvrtke kupci trebaju drugim komunikacijskim kanalima provjeriti točnost tih novih podataka prije izvršenja plaćanja.“

Kako je u Hrvatskoj sve više korisnika mobilnih bankovnih usluga, Milan Parat sugerirao je dodatne preporuke za njih:

  • nemojte koristiti mobilno bankarstvo na rootanim  ili jailbreakanim uređajima – uređajima na kojima je modificiranjem sigurnosnih postavki omogućen pristup privilegiranim procesima
  • za financijske transakcije koristite samo bankovne aplikacije sa službene trgovine aplikacijama. Ne preuzimajte aplikacije iz nepoznatih izvora
  • nemojte koristiti mobilno bankarstvo na otvorenim Wi-Fi mrežama
  • budite oprezni ako otvarate poveznice (linkove) iz tekstualnih poruka (SMS) ili poruka elektroničke pošte. Vaša banka vas nikada neće pitati povjerljive informacije putem SMS-a ili e-maila
  • provjerite jesu li izašle nove softverske dopune te zakrpe i instalirajte ih kako operativni sustav na uređaju ne bi bio izložen rizicima
  • ako vaš mobilni uređaj podržava antivirusni softver, instalirajte ga
  • čuvajte povjerljivost lozinki i PIN-ova mobilnih uređaja, ne pohranjujte lozinke u mobitel. Sigurnost mobilnih uređaja je jednako važna kao i sigurnost računala.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.